Molim vas proslijedite ovaj e-mail gospodinu jeromonahu Petru Dragojlovicu.
Prvo, htio bih mu zahvaliti na lijepom izvjestaju, sto pisanom sto na zvucnom snimku.
Kao i na lijepom gestu obilaska srpskih znamenitosti i istorijskih spomenika u Skadru i okolini.
Naravno, nije se mozda sve moglo posjetiti niti svemu posvetiti paznja. On je to svakako dobro uradio,
uzivao sam slusajuci njegov zvucni zapis. Poslusacu ga ponovo.
Htio bih mu napomenuti nekoliko elemenata, mozda za ubuduce.
Na samoj obali Skadarskog jezera u Vraki postoji lokalitet Kamenica, danas nesto preimenovan.
U srednjem vijeku tamo je postojao metoh Hilandara. O tome sam pisao na montenet.org, Srbi Sklavonije i Skadra.
http://montenet.org/2002/bozo2.html
U mom clanku postoji dosta gresaka, to je bio pocetak mog projekta, kako ga ja zovem „Drasko“, ali ima i dosta zdravoga.
Vrlo rado bih se mozda i ja jednoga dana pridruzio nekoj grupi hodocasnika da obidjem nekoliko tih mjesta. Mozda i Kamenicu.
Sledece, u vezi crkve ili katedrale Sv. Srdja i Vakha. Mislim da je na vasem gornjem snimku zid od neke druge gradjevine pa mozda i neke crkve. Ali mislim da to nije originalna lokacija, velika crkva koju je obnovila Jelena Anzujska. Ona se nalazila nekih par stotina metara nizvodno. Reklo bi se da od nje danas nema nikakvih ostataka na suvom. Vidi se velika tamna mrlja u koritu Bojane, za koju ja mislim da je kamenje iz temelja i zidova crkve Sv. Srdja i Vakha.
Ova mrlja odgovara starijoj albanskoj mapi koju je neko skoro postavio na internetu.
http://www.moraca-rozafa.org/info/istorija.html
Pogledajte na googleearth i vidjecete da snimak zida ne odgovara mapi niti mrlji u koritu Bojane, dok mrlja u Bojani odgovara mapi.
Ako malo pojacate kontrast ( nazalost ne mogu vam ovdje dostaviti moj isjecak sa googla ), vidjecete da je crkva bila ogromna, imala je tri oltara u obliku lista djeteline, a ne kako je pretpostavljeno u Istoriji CG.
Glavni oltar je bio na zapadnom zidu, a dva pomocna na sjeverozapadnom i jugozapadnom uglu crkve, slicno kao sto je bila i crkva na Cetinju pod cijim tremom su stampane knjige, s time sto je ova druga bila orijentisana obrnuto, glavni oltar na istoku.
Ako mi se javite e-mailom, poslacu vam snimak sa googla i objasnjenja.
Sledece, dobro je receno da je Djuradj Kastriot bio Srbin. Mislim da je greska da je bio Kastratovic, bio je Kastriot.
Njegov rodoslov bi isao ovako: Branilo Kastriot, Aleksandar ( odatle Skender-Beg jer su Turci dozvoljavali vlasteli da se najdalje po djedu moge zvati ), Ivan Kastriot i Vojislava ( bjese li ) Nemanjic !, i dalje, Djuradj ( Skenderbeg ), Ivan, Djuradj itd. Vojislava je iz jedne grane Nemanjica koje nema u srpskim istorijama, a dovedena je iz danasnje Makedonije, Pologa. Odatle Ivan Kastriot sa sinovima daje nekoliko sela Hilandaru, Mara njegova kcerka je sahranjena ispod ikone Cara Konstantina i Carice Jelene na Komu ispod skupocjene mermerne ploce, sto vjerujem, je poznato.
Sledece, receno je da su Srbi dosli ( na Balkan ) u 6. ( ili 5. ) vijeku. Ja bih napomenuo da Sloveni zive ( u vecem ili manjem broju ) na Balkanu i mnogo prije Hrista, a u prvim vjekovima bilo je nekoliko rimskih imperatora slovenskog porijekla kao Kosta Zeleni, Car Konstantin, Severo isl. Pogledajte Andriju Zmajevica. No, mislim da on napominje kada je doslo slovensko pleme Shirbi. Da ne duzim o tome jer je to dosta maglovito, jos uvijek.
Dakle, jos jednom, uzivao sam slusajuci gornji zapis. Vjerujem da cete ( mitropolija ) ove moje komentare ispravno shvatiti, kao moj skromni doprinos da ukazem na neke mogucnosti, posto nijesam profesionalni istoricar, pa je moguce da cesto, a ponegdje i katastrofalno, grijesim ali ni jedna moja greska nije namjerna nego vjerovatno rezultat raznih okolnosti. A ako nesto doprinesem da se sazna Istina, koja je jedna, kao Bog, a gresaka ( i lazi ) mnostvo, vjerujem greske ce mi biti oprostene, a tacno uzeto kao Istina, sto mi je jedina i najveca nagrada.

Srdacan bratski pozdrav,
Bozidar A. Vukcevic
iz Kanade

Vjerovatno je siroti Andrijasevic ucio „istoriju“ i druge „nauke“ od nekog takvog ucitelja.
Neka im je na cast.

Djoko Kovacevic, sa Grahova